IBA-JIBA-LIBA-RIBA ili kako IBA postaje RIBA

Šta je poremećaj izgovora?

Poremećaj izgovora glasova je najučestaliji govorno-jezički poremećaj na predškolskom uzrastu i kao takav je čest uzrok roditeljskih nedoumica da li je vrijeme da svog mališana odvedu kod logopeda. Ima roditelja koji veoma rano kod svoje djece primjećuju da ne izgovaraju određene glasove, dok su drugi manje zabrinuti, takav način izgovora im je kod djeteta simpatičan, smiješan i često ga podržavaju tepajući djetetu. Postoje i oni koji očekuju da će se takav način izgovora ispraviti sam od sebe, što se uglavnom ne događa i gubi se dragocjeno vrijeme za ranu intervenciju.

Godina prije polaska u školu je posebno važan period u kojem treba obratiti pažnju na pravilan izgovor glasova kako kasnije dijete ne bi imalo teškoća u usvajanju vještina čitanja i pisanja.

Koji su uzroci poremećaja izgovora?

Kada govorimo o uzrocima (a to je ono što često zanima roditelje, kojima su zabrinuti da nisu „negdje pogriješili“) ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta je dovelo do ovog poremećaja. Postoje različite teorije, kao što su: organske, psihološke, nasljedne, sredinske itd. koje međusobno isprepletane mogu dovesti do poremećaja izgovora. Organski uzroci podrazumijevaju anatomske nepravilnosti govornih organa, kao što je nepravilan odnos vilica i zuba, urođeni deformiteti-racjep usana i nepca, kratka podjezična resica, visoko tvrdo nepce itd. Neurološki uzroci su oboljenja i nezrelost moždanih struktura značajnih za razumijevanje i produkciju govora. Psihološki uzroci: dešava se da kod djece ne postoji ni jedan uzročnik, a da dijete i dalje priča kao „mala beba“. Obično je riječ o djeci koja ne žele da odrastu, imaju mlađeg brata i sestru, na takav način privlače pažnju okoline. Nasljedni uzroci pokazuju da se govor ne nasljeđuje, već konstitucija govornog mehanizma.

Uzroci teškoća u izgovoru mogu biti i oštećenje sluha, loš fonematski sluh, loš govorni uzor, zapuštenost, roditeljski perfekcionizam, bilingvizam, zaostajanje u intelektualnom razvoju i mnogi drugi.

Koji su najčći poremećaji izgovora kod djece?

U najčešće poremećaje spadaju:

  1. Izostavljanje pojedinih glasova (omisija) kada je njihov razvojni period prošao, npr.  ruka-uka
  2. Zamjena jednog glasa drugim (supstitucija), npr. sok-tok, riba-liba
  3. Oštećen-nepravilan izgovor glasova (distorzija), dijete izgovara glasove, sa odstupanjem od standardnog izgovora, npr. međuzubno postavljanje jezika pri izgovoru glasova s, z, c, različite varijante izgovora glasa r (francusko, grleno r itd.) koji je posebno „težak“ glas i zahtjeva dobru pokretljivost jezika, te složene pokrete organa govornog aparata.

Poremećaji izgovora mogu biti:

  1. Sistematski: dijete uvijek na isti način čini pogreške u izgovoru
  2. Nesistematski: dijete i glasove koje može pravilno da izgovori izostavlja, zamijenjuje ili oštećuje, premješta glasove i slogove unutar riječi, skraćuje duže riječi, npr. umjesto svijetlo-sveklo, Crvenkapa- Crvenpaka itd. Ovakve greške do četvrte godine prate govorni razvoj, a poslije toga ukazuju na govorno-jezički poremećaj, posebno ako dijete greši u gramatičkim oblicima, može se pretpostaviti da je u pitanju teži poremećaj koji može biti udružen sa teškoćama pažnje i koncentracije, a kasnije u školi dijete može imati teškoće u usvajanju školskih vještina.

Kako teče razvoj izgovora? 

Razvoj glasova je zaseban kod svakog djeteta, tako da ima djece koja već sa 3-3, 5. godine pravilno izgovaraju sve glasove, dok će drugima trebati malo više vremena da savladaju „teške“ glasove. Treba poštovati razvojnu liniju, tako da će dijete u određenom periodu razvoja riječ „šuma“ izgovarati kao „tuma“, zatim „suma“ i na kraju „šuma“.

Do 3-3.5 godine očekuje se da dijete pravilno izgovara sve samoglasnike, zatim glasove p, b, t, d, k, g, m, n, j, f, v, h, l

Do 4-4.5 godine: s, z, c, lj, nj

Do 5-5.5 godina: š, ž, č, dž, ć, đ, r

Dijete starije od 5 godina mora pravilno izgovorati sve glasove.

Ovo je orijentaciona podjela, a ukoliko niste sigurni obratite se logopedu koji će procijeniti da li je riječ o razvojnim greškama ili je u pitanju poremećaj. Imajte na umu da se za određeni uzrast toleriše samo pogrešan izgovor u obliku zamjene ili oštećenja glasova. Sa 3 godine nijedan glas ne smije biti izostavljen. Zamjena glasova poslije treće godine smatra se razvojnim samo za određene glasove što će najbolje da procijeni logoped (navođenje primjera i različitih kombinacija zamjena glasova moglo bi zbuniti roditelja).

Još neka česta pitanja roditelja

Jesmo li zakasnili?

Iako je rana intervencija veoma važna, nikada, a posebno ne u predškolskom uzrastu, nije kasno da se otpočne govorna terapija. Pažljivo osluškujte svoje dijete, i sigurno ćete prepoznati kada razvoj ne teče kao kod njegovih vršnjaka.

Koliko će trajati logopedska terapija?

Trajanje i uspješnost terapije zavisi od mnogih faktora kao što su: uzrok i težina poremećaja, redovan dolazak na terapiju, saradnja roditelja sa terapueutom i prihvatanje partnerske uloge u sprovođenju terapije u kućnim uslovima prema uputstvima terapeuta, i na posljetku, a ne manje važno, motivacija i uzrast djeteta.

Kako roditelji mogu pomoći?

  • Budite dobar govorni model djetetu, govorite pravilno, ne tepajte mu.
  • Ne ispravljajte dijete i ne tražite da ponovi za vama dok još nije spremno da izgovori određene glasove.
  • Kada dijete pogrešno izgovori određeni glas, samo ga pravilno naglašeno ponovite, onako „usput“, da to ne zvuči kao korekcija, a dijete će vremenom pokušati da vas imitira.
  • Ne rugajte se djetetu zbog pogrešnog izgovora, ne dozvolite drugima da to čine. Za korekciju izgovora obratite se stručnom licu-logopedu, koji će procijeniti da li je potreban samo savjet ili terapija.
  • Ukoliko dijete bude uključeno u logopedsku terapiju neophodno je da aktivno učestvujete i vježbajte sa djetetom kod kuće prema uputstvima logopeda.
  • Motivišite dijete za dolazak na logopedsku terapiju, pohvalite ga za trud, naglasite svaki uspjeh.
  •  Imajte na umu da vježbe trebaju biti prilagođene uzrastu, da su individualne za svako dijete uz unošenje elemenata igre kao važnog podsticaja za dijete.
  • Provodite kvalitetno vrijeme sa vašim djetetom, igrajte se, čitajte mu, pričajte priče, učite pjesmice, ograničite vrijeme provedeno ispred televizora.
  • Ukoliko je vaše dijete uključeno u vrtić, interesujte se svakodnevno šta je radilo u vrtiću, koje su aktivnosti za razvoj govora realizovane, a koje biste vi mogli kod kuće da podržite. Pitajte vaspitača da vam prenese svoja zapažanja vezana za razvoj govora i jezika kod vašeg djeteta, jer vaspitač je osoba koja je svakodnevno u višečasovnom kontaktu sa vašim djetetom i obučen je da zapazi određena odstupanja u razvoju govora.

Neda Bijelić, logoped

www.aura-medic.com

Advertisements

Ostavite odgovor

Molimo vas da se prijavite koristeći jedan od sledećih načina da biste objavili svoj komentar:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s